serijska publikacija, publikacija bez unaprijed utvrđena kraja izlaženja, objavljena na bilo kojem mediju u uzastopnim zasebnim sveščićima ili dijelovima, koji obično nose brojčane i/ili kronološke oznake. Obuhvaća periodičke publikacije (časopise, revije, magazine), novine, godišnjake i nizove knjiga. Prve serijske publikacije nastale su u XVII. st. u obliku → časopisa, a smatra se da su se razvile iz pisama koja su o svojim znanstvenim otkrićima razmjenjivali znanstvenici u razdoblju humanizma i renesanse. Prve dnevne novine izišle su u Francuskoj 1777. Početkom XVIII. st. nastali su prvi magazini, koji su doživjeli uspjeh kod svih slojeva pučanstva. Mnogi rani naslovi nisu sačuvani jer su u početku bili smatrani efemernom građom i knjižnice ih nisu trajno čuvale. Knjižnice su počele nabavu, obradbu i čuvanje serijskih publikacija u drugoj polovici XIX. st., kada su se najprije u narodnim, a onda i u visokoškolskim knjižnicama počeli osnivati odjeli za periodiku. Prvi priručnik s uputama za obradbu serijskih publikacija bio je objavljen 1937. u SAD-u. God. 1977. IFLA je objavila međunarodni bibliografski standard za serijske publikacije (ISBD/S/), a god. 2002. priređeno je prerađeno izdanje (ISBD/CR), koje uključuje i propise za opis elektroničkih serijskih publikacija. UNESCO je 1972. utemeljio Međunarodni sustav podataka o serijskim publikacijama (International Serials Data System, akronim ISDS) radi stvaranja iscrpne baze podataka o znanstvenim i tehničkim serijskim publikacijama, a poslije i o svim serijskim naslovima. U sklopu ISDS-a nastao je jedinstveni sustav za identifikaciju serijskih publikacija → ISSN. Hrvatski centar za ISSN nalazi se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
